Primena racunara u medicini
Područje primene računara je veoma široko i svakim danom se sve više širi. Svakodnevno smo svedoci novih mogućnosti primene računara čime se postiže brže i ekonomičnije dobijanje rezultata i mnogo efikasnije rešavaju problemi u različitim sferama života i rada. Procenat godišnjeg prirasta novih saznanja u različitim naučnim oblastima je veoma različit i uglavnom je veoma visok.
U medicini on iznosi od 10 do 15 odsto godišnje. Lekar, kao pojedinac, više nije u mogućnosti da prati taj napredak čak ni u svom specijalnom području delatnosti i da novostečena znanja koristi u praktičnoj terapiji koju sprovodi. Rad uređaja koji se koriste u hirurgiji i dijagnostici kontrolišu računari. Imajući u vidu interes bolesnika, u budućnosti se neće moći zamisliti dijagnoza, a ni terapija bez upotrebe računara. Podaci iz istorije bolesti, rezultata ispitivanja i laboratorijskih analiza predstavljaju ulazne podatke za dijagnosticiranje simptoma bolesti.
Poznato je u savremenoj medicini da postoji više od 100.000 simptoma koji mogu ukazivati na oko 10.000 oboljenja. Prema tome dijagnoza koju lekar treba da postavi može predstavljati kombinovanu pojavu većeg broja oboljenja istovremeno. Umesto listanja debelih knjiga radi postavljanja dijagnoze i zadavanja terapije, upotreba računara sa odgovarajućim softverom može da brže reši taj problem. Informacioni sistem u zdravstvu treba da omogući lekaru iz bilo kog dela sveta pristup zdravstvenom kartonu pacijenta koji se razboleo.
Stanje e-zdravstva u Srbiji
U Srbiji relativno veliki broj zdravstvenih ustanova, u saradnji i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i drugih relevantnih institucija, planira ili već razvija različite modele elektronskog zdravstvenog kartona.
Pored Doma zdravlja Savski venac, centri koji su najdalje odmakli su Dom zdravlja Mladenovac, Dom zdravlja Zemun, Klinički centar Srbije, KBC Kraljevo i dr. Ono što se izdvaja kao neophodno iz dosadašnjih iskustava je konsenzus, svima prihvatljivo rešenje oko toga šta će svaki elektronski zdravstveni karton morati da sadrži, kao i razvoj tehničkih standarda koji će elektronski zdravstveni karton učiniti lako dostupnim i bezbednim.
Opšte je prihvaćeno i u praksi dokazano da se, samim prelaskom sa administracije zasnovane na papiru na kompjutersku obradu podataka, postižu najmanje trostruki porast efikasnosti i ogromne materijalne uštede u bilo kojoj sferi modernog poslovanja. Na ovoj ideji je zasnovana postepena transformacija Doma zdravlja Savski venac u jedan moderni zdravstveni centar, koji svoje poslovanje zasniva na svakodnevnoj upotrebi računara i razvoju elektronskog zdravstvenog kartona, kao novog sistema beleženja informacija u zdravstvu.
Beogradska opština Savski venac je po mnogo čemu posebna i sa stanovišta primarne zdravstvene zaštite posebno interesantna, jer se, u odnosu na druge gradske opštine, prostire na velikoj površini, sa relativno malim brojem stanovnika i nesrazmerno velikim brojem zaposlenih koji svoje radno vreme provode na teritoriji ove opštine. Samim tim je i organizacija zdravstvene službe na ovoj opštini specifična i svojevrstan je izazov. Kako to praktično izgleda?
Jedan ovako ambiciozan poduhvat postao je moguć zahvaljujući zajedničkim naporima pre svega Ministarstva zdravlja Srbije, Republičkog i Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja i pod pokroviteljstvom EU. Jako bitan preduslov za uspostavljanje informacionog sistema (u daljem tekstu IS) – mrežnu infrastrukturu je finansirao sam dom zdravlja. Evropska agencija za rekonstrukciju (EAR) je donacijom obezbedila sve neophodne računare i prateću opremu.
Link ka internetu je obezbedio internet provajder Beotel, koji domu zdravlja pruža i konstantnu besplatnu tehničku podršku. Rezultati internog istraživanja u Domu zdravlja Savski venac su pokazali da se veliki deo efektivnog radnog vremena utroši na ispunjavanje raznih obrazaca, dnevnih i mesečnih izveštaja (lekari oko 30 odsto, a medicinske sestre čak do 70 odsto radnog vremena).
Pacijent koji dođe na pregled šeta se od prijemnog šaltera i preko sestre na odeljenju ili službi gde je upućen konačno stiže do lekara. Lekari za vreme pregleda upisuju u pacijentov zdravstveni karton sve zakonom predviđene elemente, ispisuju razne upute, recepte i naloge itd. Medicinske sestre popunjavaju recepte i upute opštim podacima, a iz kartona i protokola, nakon završetka pregleda, unose podatke u obrasce za dnevnu evidenciju.
Na kraju meseca sumiraju sve dnevne evidencije i zbirni izveštaj dostavljaju odgovornoj sestri odeljenja, koja takođe “ručno” popunjava izveštaje iz svoje organizacione jedinice. Služba statistike preuzima izveštaje, unosi ih u unapred štampane obrasce za zbirnu evidenciju i prosleđuje ih odvojeno Gradskom i Republičkom zavodu za zaštitu zdravlja. Po novom sistemu, već po prijavljivanju pacijenta na prijemnom šalteru, njegovi podaci se prosleđuju na računar lekara, koji u svakom trenutku ima pred sobom dnevni spisak i raspored pregleda. Novi pristup koji donosi informacioni sistem nije zasnovan samo na upotrebi računara, već su, shodno savremenim preporukama EU, stvoreni timovi lekar – medicinska sestra.
Tako npr. dok lekar intervjuiše i pregleda pacijenta, medicinska sestra unosi opšte podatke, a dok lekar prepisuje terapiju ili upute za dalje specijalističke preglede, sestra priprema pacijenta za dodatne radnje u okviru pregleda, npr. EKG ili ultrazvuk. Simultano se koristi isti računar i na ovaj način se samo jednom evidentiraju potrebni podaci od strane lekara i medicinske sestre u timu, i to na mestu gde se odvija sam pregled.
Ovako uneti podaci su posle toga lako dostupni statističkoj službi i računovodstvu, koji ih sa mnogo manje obrade mogu dalje da proslede višim instancama. Ovakvim pristupom se pacijentima skraćuje čekanje i šetanje od šaltera do šaltera i poboljšava se kvalitet zdravstvene usluge koja im se pruža.
Primena elektronskog zdravstvenog kartona ne menja trajanje pregleda, već menja odnos u korist efektivnog vremena koje lekar posvećuje svom pacijentu.